HPB ostaje u većinskom vlasništvu domaćeg kapitala

Bez autora
Feb 08 2012

Ove godine moguće su vlasničke promjene u Hrvatskoj poštanskoj banci (HPB). HPB će se razvijati na konceptu nacionalne banke u većinskom vlasništvu domaćeg kapitala dok prodaja inozemnom investitoru nije vjerojatna. Danas je država većinski vlasnik HPB-a s 99,12 posto, i to kroz AUDIO drži 51,45 posto udjela, Hrvatska pošta kao strateški partner sudjeluje sa 27,49 posto, a HZMO ima 20,18 posto. O ulasku u vlasničku strukturu HPB-a vode se razgovori s mirovinskim fondovima, Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), Croatia osiguranjem i Croatia Lloydom. HPB-u bi za planirani razvoj bila potrebna dokapitalizacija u iznosu od 800 milijuna do milijardu kuna, a samo 400 milijuna kuna potrebno je za supstituiranje hibridnih depozita. Ulaskom EBRD-a, HPB-u bi imao osigurane dugoročne izvore financiranja i bolju međunarodnu reputaciju, a pretvaranjem hibridnih depozita u kapital nekoliko bi postotaka vlasništva mogli steći Croatia osiguranje i Croatia Lloyd.

HPB ostaje u većinskom vlasništvu domaćeg kapitalaOve godine moguće su vlasničke promjene u Hrvatskoj poštanskoj banci (HPB).

Prema riječima Čede Maletića, predsjednika Uprave, HPB će se razvijati na konceptu nacionalne banke u većinskom vlasništvu domaćeg kapitala dok prodaja inozemnom investitoru nije vjerojatna.

Danas je država većinski vlasnik HPB-a s 99,12 posto, i to kroz AUDIO drži 51,45 posto udjela, Hrvatska pošta kao strateški partner sudjeluje sa 27,49 posto, a HZMO ima 20,18 posto.

Kako je Maletić potvrdio, o ulasku u vlasničku strukturu HPB-a vode se razgovori s mirovinskim fondovima, Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), Croatia osiguranjem i Croatia Lloydom. Dodao je da bi HPB-u bi za planirani razvoj bila potrebna dokapitalizacija u iznosu od 800 milijuna do milijardu kuna, a samo 400 milijuna kuna potrebno je za supstituiranje hibridnih depozita.

Ulaskom EBRD-a, HPB-u bi imao osigurane dugoročne izvore financiranja i bolju međunarodnu reputaciju, a pretvaranjem hibridnih depozita u kapital nekoliko bi postotaka vlasništva mogli steći Croatia osiguranje i Croatia Lloyd.

Razmišljalo se i inicijalnoj javnoj ponudi dionica (IPO), no priprema IPO-a bi trajala oko godinu dana, a za očekivati je da bi i tom slučaju oko 90 posto raspoloživih dionica upisali mirovinski fondovi, pa se stoga odmah krenulo u izravne razgovore s njima.

Čedo Maletić istaknuo je kako Hrvatska pošta želi ostati strateški partner i zadržati najmanje 25 posto udjela. Pretpostavlja se da je EBRD zainteresiran za udjel od 20 do 30 posto. Još se ne zna za koliko će država smanjiti svoj udjel, sve ovisi i o cijeni dokapitalizacije.

Knjigovodstvena vrijednost HPB-a iznosi 1,254 milijarde kuna.
Prema nerevidiranim financijskim izvještajima za 2011. godinu neto dobit Hrvatske poštanske banke porasla je 72,6 posto u odnosu na godinu prije i iznosi 87,7 milijuna, dok je imovina banke porasla je za 1,6 milijardu kuna u odnosu na kraj 2010. i sada iznosi 16,5 milijardi kuna, čime je tržišni udio porastao s 3,72 na 4,03 posto.

Od ukupne operativne dobiti banke koja iznosi 217,3 milijuna kuna i veća je za 10,4 posto u odnosu na prethodnu godinu, 62,2 posto ili 135,1 milijuna kuna izdvojeno je za dodatna rezerviranja za loše plasmane i ostale obveze.

Bruto kreditni portfelj banke na kraju 2011. iznosi 10,6 milijardi kuna i u odnosu na kraj prošle godine povećan je za 9 posto. Krediti stanovništvu porasli su 11,4 posto i to, kako kažu u HPBU, kao rezultat proširenja ponude kreditnih proizvoda i poboljšanih uvjeta kreditiranja te novog pristupa prodajnim distributivnim kanalima. Naročito visok rast, naglašavaju nadalje, imali su stambeni krediti koji su porasli 47,6 posto u odnosu na 2010. godinu. Bruto krediti trgovačkim društvima krajem prosinca 2011. iznose 5,9 milijardi kuna i viši su za 12,6 posto.

Primljeni depoziti na kraju prošle godine iznose 12,7 milijardi kuna i tijekom godine porasli su za 1,6 milijardi kuna ili 15,4 posto, a u njima je oročena štednja građana rasla po stopi od 20,6 posto.

Spomenuti rast kredita i depozita rezultirao je rastom neto kamatnih prihoda, koji su viši za 25 posto u odnosu na prošlu godinu i iznose 467 milijuna kuna.

Neto prihod od provizija i naknada niži je u odnosu na prošlu godinu za 9 posto uslijed porasta troškova banke po platnom prometu, uz istovremeno niže prihode po naknadama od klijenata.

Dobit od aktivnosti trgovanja iznosi 19,5 milijuna kuna i bilježi smanjenje od 41,9 posto u odnosu na 2010. godinu, prvenstveno kao posljedica negativnih kretanja na tržištu kapitala.

HPB je u 2011. godini otvorila nove poslovnice u Bjelovaru, Karlovcu, Koprivnici i Imotskom. Širenje poslovne mreže, kao i daljnja unaprjeđenja u automatizaciji poslovnih procesa te povećanje troškova osiguranja štednje utjecali su na višu razinu troškova poslovanja u odnosu na prethodnu godinu.

Na kraju 2011. stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala iznosi 14,2 posto i smanjena je u odnosu na prethodnu godinu za 2,6 postotna boda, prvenstveno kao posljedica isteka roka uključivanja hibridnog instrumenta u iznosu od 200 milijuna kuna u jamstveni kapital, navode u Hrvatskoj poštanskoj banci.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik